Poliklinika Atrijum

Šta je alergija i kakvo je alergijsko testiranje?

Alergija je reakcija organizma na tvari (alergene) koje tijelo doživljava kao strane i štetne. Kada tijelo neku tvar detektira kao strano tijelo pokreće u imunološkom sistemu čitav niz obrambenih reakcija koje zovemo alergijskom reakcijom. Ona se može pojaviti odmah ili nekoliko sati nakon kontakta s alergenom. Ponekad ta reakcija može biti tako burna da tijelo razvije anafilaktičku reakciju koja može završiti smrću. Na sreću to se ipak rijetko događa, a takve reakcije najčešće su na neke lijekove, osobito u injekcijama ili na ubode insekata ili životinja koje ubodom izlučuju otrove. Epidemiološke studije iz cijelog svijeta pokazale su da je 25% svjetske populacije alergično, s tendencijom povećanja bez obzira na dob, rasu i socijalni status. Dolaskom proljeća počinje cvatnja prvih stabala (kao što su ljeska, joha, grab, breza, vrba i hrast) i biljaka (poput trava, kopriva, trputca te kasnije ambrozije), stoga se povećava broj novodijagnosticiranih i pogoršanja već postojećih alergija. Najčešće se viđa alergijski rinitis, a učestalo se javljaju i alergijski laringitis, alergijski dermatitis, astma, kao i razne alergije na namirnice, lijekove, prašinu ili pelud. Simptomi koji pacijenta dovode u ordinaciju najčešće su učestalo kihanje, bistra sekrecija iz nosa, suzenje očiju i nadražajni kašalj. Navedeni simptomi obično su povezani sa izloženosti alergenu te se pojačavaju pri dolasku u kontakt s istim, kao što je blizina stabla koje cvate, boravak u određenoj prostoriji te izloženost kućnoj prašini kod pacijenata koji reagiraju na prašinu, grinje, ili pak doticaj s psima i mačkama (kod alergija na životinjsku dlaku). Simptomi alergijske reakcije mogu biti blagi, srednje blagi, jako izraženi do anafilaktičkog šoka. Stanje alergijskog šoka tj. anafilaksija je opća alergijska reakcija, koja zahvaća dišne puteve i/ili srčano-žilni sistem, kožu i/ili probavni trakt. Simptomi alergijske reakcije ovise o načinu ulaska alergena u tijelo, odnosno na koju vrstu alergena tijelo reagira stvaranjem IgE antitijela. Alergene možemo podijeliti na inhalatorne (alergeni koje udišemo), zatim nutritivne (alergeni koji se unose u tijelo kao hrana ili piće) i lijekove koji se mogu primjenjivati kao kapi, kreme i sprejevi na kožu i sluznice, kapsule, tablete, sirupi, kapi, čepići ili se mogu primjenjivati u formi injekcija i infuzija. Alergijska reakcija može izazvati različite simptome: •Hunjavica (alergijski rinitis); •Upala ždrijela (crvenilo, otekline); •Pluća (alergijski kašalj, teško disanje, bronhospazam); •Probavne smetnje (bolovi i grčevi u trbuhu, mučnina, povraćanje, proljevi); •Kožne tegobe (osipi, urtikarije, otekline); •Srčano-žilni sistem (glavobolje, malaksalost, umor, slabost, bljedilo, ubrzani puls, nesvjestica); Najčešći nutritivni i inhalatorni alergeni koji u tijelu mogu izazvati alergijsku reakciju su: • grinje; • polen; • epitel mačke, psa, konja; • hrana ( lješnjak, kikiriki, jaja, mlijeko, plodovi mora); Alergeni, koji se prenose zrakom su grinje, pelud, dlake mačaka i psa. Udisanje ili dodir s takvim alergenom izazva osip, naticanje očiju, peludnu groznicu ili astmu. Prehrambeni alergeni unose se sa hranom. Bilo koja vrsta hrane može izazvati alergijsku reakciju. Najčešći prehrambeni alergeni su jaja, mlijeko, kazein – bjelačevina iz kravljeg miljeka i mliječnih proizvoda, lješnjak, kikiriki, soja, pšenica i morski plodovi. Ukoliko osoba ima bilo kakve tegobe koje liječnik procijeni kako bi mogle biti povezane s alergijom potrebno je učiniti laboratorijsko testiranje. Danas se najčešće koriste testovi iz krvi kojim se određuje ukupna količina IgE antitijela (RIST), ili nivo specifičnih IgE antitijela na određene alergene (RAST). Za dokazivanje alergije rutinski se još može napraviti bris nosa na eozinofile, što predstavlja dokaz alergijske reakcije na nivou nosne sluznice i potvrđuje dijagnozu alergijskog rinitisa. Određivanje ukupnih IgE antitijela u krvi Količina IgE antitijela u serumu zdravih osoba je promjenjiva tijekom života i može biti povećana kod alergijskih, parazitarnih i zloćudnih bolesti. Određivanje specifičnih IgE antitijela u krvi Iz krvi je moguće utvrditi količinu specifičnih IgE antitijela koja se stvaraju u našem tijelu na pojedinačne alergene (inhalatorne ili nutritivne). U laboratoriji Poliklinike Atrijum sada možete obaviti alergijsko testiranje nivoa IgE na ukupno 60 alergena – prošireni panel. Testiranje se vrši na 30 inhalatornih alergena: – polen ( čempresa, breze,jasena,lijeske,hrasta,masline, zobi, lipanjske trave, mačijeg repa, pšenice, ježevice, zubače, loboda, drinka, raži,divljeg pelina, bokvice, ambrozija); – grinje iz kućne prašine, (američke i evropske); Blomia tropicalis – epitel konja,mačke,psa; – Aspergillus fumigates, Candida albicans, – buđ – latex, žohari – CCD – te 30 nutritivnih alergena: – mlijeko, alfa-laktalbumin, beta-laktoglobulin, kazein – bjelanjak i žumanjak – sjemenke suncokreta, soja, lješnjak, kikiriki – grašak, paradajz, tofu, luk – mix začinskog bilja, kari – morski plodovi – jagoda, banana, višnja, jabuka, citrus mix, kivi, grožđe, breskva – kakao (čokolada), zobeno brašno, pšenično brašno – CCD Za njihovo određivanje uzima se uzorak krvi, a zatim se iz seruma određuje nivo antitijela, a time i određuje postoji li i u kojem intenzitetu alergijska reakcija na alergene koje udišete ili koje unosite hranom u tijelo. Nalazi budu gotovi za 2–3 radna dana. Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati na broj 033/922-152 ili na e-mail lejla.cano@poliklinika-atrijum.ba